Danas su najpoznatije pitagorejska numerologija i kaldejska numerologija, ali numerologija prati čovjeka od samih početaka.
Ovdje ćete saznati kako se numerologija razvijala od davnina do danas, koje su se poznate osobe njome služile…
Numerologija danas doživljava pravi procvat. Zbog svoje dostupnosti u informacijskom dobu koriste je milijuni ljudi diljem svijeta, kao i mnoge poznate i slavne osobe.
Neki od njih su preminuli Elvis Presley i John Lennon, glumci Jim Carrey i Eva Longoria, pjevači Barbra Streisand i Prince, boksački prvak Johnny Bredahl, političari Fidel Castro i Ali Zardari…
Više o numerologiji i poznatim osobama pročitajte u posebnom članku…
Ali numerologija nije samo hir današnjeg vremena. U poluprošloj povijesti cijenile su ga i koristile poznate osobe poput švicarskog psihoanalitičara Carla Gustava Junga, austrijskog filozofa i ezoteričara Rudolfa Steinera te danskog književnika i mistika Martinusa, koji su bili fascinirani mistikom i snagom brojeva u ljudskom razvoju.
Očevi Sjedinjenih Država Amerike koristili su numerologiju pri osnivanju SAD. Neki istraživači smatraju da je SAD tako jak i zato što njihov sustav uključuje kaldejsko-hebrejsku kabalu, koja uključuje i numerologiju.
Isaac Newton, veliki znanstvenik i slavni matematičar 18. i 19. stoljeća, također je bio vješt u numerologiji.
Nostradamus je u 16. stoljeću koristio numerologiju kao osnovu za svoja predviđanja.
U 14. stoljeću numerologiju su koristili Dante, Petrarca i Boccaccio…
Vraćanjem u prošlost, možemo vidjeti da je numerologija oduvijek pratila ljude na njihovom putu. Doista, drevni zapisi iz mnogih kultura pokazuju da je numerologija bila poznata od početka pisane povijesti.
I takoreći u svim današnjim kulturama vidimo da je u njima sačuvan neki oblik numerološkog znanja…
Danas su u različitim dijelovima svijeta u upotrebi različiti numerološki sustavi koji su se razvili iz numeroloških škola starih kultura:
Pogledajmo sada pobliže povijest numerologije…
Ljudi su oduvijek koristili brojeve za postizanje prosvjetljenja i predviđanje budućnosti. Praktično sve drevne kulture – Indijci i Kinezi, Kaldejci i Babilonci, Egipćani i Arapi, Grci i Rimljani, Hebreji i Eseni - pridavale su numeričke vrijednosti sa skrivenim značenjem pojedinačnim slovima u svojim abecedama. Svoje numerološke sustave za poimanje svijeta imali su i Maje, Tibetanci, Feničani, Kelti, Romi… Očito je taj sustav bio poznat od samog početka vremena, i njime su se koristili i na Atlantidi.
Mudraci starih kultura smatrali su brojeve temeljnim gradivnim elementima svemira. Brojevima su objašnjavali prirodne ritmove i stvaranje svijeta. Mnogi sveti rituali među Keltima temeljili su se na brojevima. Za drevne hebrejske mistike svako slovo hebrejske abecede imalo je sveto značenje i vodilo je do Boga.
Kada je Buddha rođen, učeni vedski astrolozi, koristeći se numerologijom, navodno su ga nazvali Siddhartha. U staroj Indiji i Kini numerologiju su koristili i vladari u ratovanju i upravljanju državom, kao i majstori ajurvede i kineske medicine. Biblija također sadrži Knjigu brojeva (Četvrta knjiga Mojsijeva), za koju se kaže da sadrži skrivene iscjeljujuće frekvencije.
Kaldejci odnosno Babilonci imali su vrlo mistično, duhovno razumijevanje brojeva u kombinaciji s astrologijom, tarotom, glazbenim vibracijama, bojama i snagom imena. Moguće je da su svoje znanje o numerologiji preuzeli od starih Egipćana, koji su vjerovali da je tajno ime osobe ili ren ('vaš božanski identitet') ključ za utjecaj na tu osobu ili njezin utjecaj na druge.
Kod starih Kaldejaca sva su područja života bila povezana s brojevima. Prema kaldejskoj Knjizi brojeva, brojevi predstavljaju energije stvaranja koje su u stalnom kretanju i koje odražavaju božanski kozmički poredak.
Energije različitih brojeva odgovaraju pojedinačnim planetima i temeljnim primordijalnim energijama od početka stvaranja. Na temelju tog načela, Kaldejci su koristili numerologiju kao integrirani sustav za prepoznavanje i vremensko određivanje događaja u prirodi te za živote i događaje pojedinaca i cijelih društava.
Tisućama godina kaldejska numerologija prenosila se samo usmenom tradicijom – kako to znanje ne bi došlo u ruke ljudi koji bi ga zlorabili u zle svrhe. Kaldejci su svoju metodu numerologije prenijeli na Hebreje, gdje je postala dio Kabale. I taj su sustav numerološkog računanja Eseni prenijeli Isusu.
Kaldejsku kulturu i njezina dostignuća u znanosti proučavali su i grčki učenjaci, koji su proučavanje brojeva jednačili s proučavanjem Božje moći.
Pitagora se smatra ocem moderne numerologije. Veliki starogrčki učenjak, koji je živio od oko 570. do oko 495. godine prije Krista, dugo je proučavao numerologiju u Egiptu, Babiloniji i drugim dijelovima svijeta. Kada se vratio u Grčku, gotovo četrdeset godina predavao je filozofiju brojeva i osnovao vlastitu školu koja je do danas sačuvala njegovo ime - pitagorejska numerologija. Poznata je njegova izreka da 'brojevi vladaju svemirom'.
Pitagora i njegovi učenici vjerovali su da je iz kaosa red nastao kroz brojeve i da se sve u svemiru može matematički izraziti brojevima. Međutim, brojevi ne izražavaju samo matematičke veličine, svaki od njih ima svoju skrivenu vibraciju ili snagu.
Vjerovali su da slova u abecedi odgovaraju određenim brojevima i da se numerološkom interpretacijom imena može opisati čovjekova osobnost. Kako bi osobno iskusio učinke numerologije, sam Pitagora je navodno promijenio svoje ime.
Budući da je Pitagorina škola bila ezoterična i znanje se širilo samo usmenom predajom, nemamo mnogo čvrstih činjenica o njihovim učenjima. Kada je njegova škola u Crotonu uništena, vjerojatno je izgubljen i njegov sustav numerološkog računanja. Navodno je kasnije jedan od njegovih učenika dodijelio brojeve pojedinačnim slovima abecednim redom, a ne prema zvučnim vibracijama, kao što je bio slučaj u izvornom kaldejskom sustavu.
Pitagorina učenja usvojili su Platon, hebrejski kabalisti i rani kršćanski učenjaci.
Nakon Prvog sabora u Nikeji 325. godine, odstupanja od vjerovanja državne crkve u Rimskom su Carstvu označena kao nezakonita. Kršćanski autoriteti tog vremena nisu bili naklonjeni numerologiji i bacili su je u isti koš zabranjenih religija zajedno s astrologijom i drugim oblicima proricanja i "magije".
Uspon kršćanstva i strogi teološki nauk sv. Augustina zadali su težak udarac okultizmu. No, neki su biskupi i pape i dalje koketirali s okultizmom, pa su numerologija i slične znanosti bile u svojevrsnom polilegalu.
Tako je opat Dorotej iz Gaze komentirao i analizirao 'Isusov broj' u šestom stoljeću. Numerologiju su još koristili neki srednjovjekovni svećenici i liječnici, poput bizantskog liječnika iz šestog stoljeća Aetiusa Amidenusa, koji je koristio numerologiju u liječenju raznih bolesti.
Popularizaciji i razvoju numerologije od 12. stoljeća nadalje puno su pridonijeli kabalisti u Francuskoj i Španjolskoj.
Numerologija je doživjela preporod u renesansi 16. i 17. stoljeća, kada je nekoliko hermetičkih filozofa u zapadnoj Europi radilo s astrologijom, alkemijom i numerologijom. Tako je njemački liječnik i filozof Cornelius Agrippa (1486.-1535.) zapisao da sve stvari u svemiru imaju svoje brojeve, te da svi brojevi opipljivih i nematerijalnih stvari utjelovljuju posebnu vrijednost, uz posebno magijsko ili transcendentalno značenje. Engleski matematičar i astrolog John Dee (1527.-1608.) smatrao je pak da su brojevi temelj svega i ključ znanja, a da je Božje stvaranje čin brojanja.
U 19. stoljeću liberalni režimi oslobodili su interes za astrologiju i numerologiju čak i među masama. Okultne znanosti postale su popularne, a znanost se u svom pozitivizmu udaljila od njih.
U 19. i ranom 20. stoljeću numerologija je postala vrlo utjecajna. Modernu pitagorejsku numerologiju utemeljila je američka numerologinja L. Dow Balliet (1847.-1929.), koja je povezala Pitagorina numerološka načela s opisom stvaranja u Bibliji, te Kalifornijski institut za numerička istraživanja, koji je osnovala Ballietina učenica Dr. Juno Jordan. A njezina majka i Ballietina kolegica Julia Seton Sears, dala je numerologiji današnji naziv.
Istodobno su se razvila i gledišta koja su, za razliku od pitagorejske škole - koja pojedinim slovima pripisuje brojeve po abecednom redu - pokušavala pronaći fonetsko-slovne aproksimacije stare semitske ili kaldejske numerologije. Tako se razvila moderna "kaldejska" ili "hebrejsko-kaldejska" numerologija, koja je u 19. stoljeću formirala prilagođenu kaldejsku gematriju na temelju stare kanaanske gematrije (kodiranje brojčanih vrijednosti slova-vokala).
Početkom 20. stoljeća takav je kaldejski numerološki sustav usavršio i popularizirao irski astrolog i numerolog grof Louis Hamon (1886.-1936.), poznatiji kao Cheiro. Cheiro je u svojim djelima predstavio drevno znanje kaldejske numerologije i njezinu isprepletenost s astrologijom i tarotom, a oslanjao se i na vedsku tradiciju, budući da je numerologiju učio kod indijskih brahmana.
Englez Walter Gibson obnovio je staru kaldejsku numerologiju na nešto drugačiji način; nekim je slovima dodijelio druge brojeve, nekim brojevima druge planete i odredio drugačija slaganja brojeva. Svoje viđenje numerologije otkrio je 1927. godine u knjizi Science of Numerology or What Numbers Mean to you.
Budući da su danas najpoznatiji i najviše korišteni kaldejski i pitagorejski numerološki sustavi, pobliže ćemo ih pogledati…
Kaldejska ili "mistična" numerologija i danas se koristi diljem svijeta, iako ne tako tako masovno kao kasnija pitagorejska ili "moderna" numerologija. Potonja je jednostavnija za izračunavanje, dok bi kaldejska trebala davati točnije rezultate. Druge osobitosti kaldejske numerologije su:
Pitagorejska numerologija danas je vrlo popularna u zapadnim zemljama svijeta, a odnedavno i kod nas. Njegove karakteristike su:
I u kaldejskoj i u pitagorejskoj numerologiji, međutim, značenje brojeva i njihovo tumačenje su slični.
Većina današnjih numerologa istovremeno koristi razne elemente iz kaldejske i pitagorejske numerologije, koji su se dokazali u numerološkoj praksi. I mi koristimo taj pristup.